U Narodnim Novinama 96/25 objavljen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 01.07.2025. godine.
Novim zakonom uvjeti za starosnu i prijevremenu mirovinu nisu se mijenjali, a novosti su sljedeće:
Samostalnim obveznicima doprinosa obvezno osiguranim na mirovinsko osiguranje, može na vlastiti zahtjev prestati svojstvo osiguranika ukoliko im nadležno tijelo odobri privremenu obustavu ili mirovanje. Ovime oni ostaju i dalje upisani u odgovarajući registar, međutim njihove obveze miruju.
Omogućeno je ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranicima koji nastave raditi do polovine punog radnog vremena bez prestanka radnog odnosa. Ovo znači da nije potrebno raditi odjavu pa prijavu, već samo promjenu za radnika koji odluči nastaviti raditi na ovakav način.
Za obrtnike, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima mogućnost ostvarivanja prava na pola starosne mirovine s navršenih 65 godina života, bez prestanka obveznog mirovinskoga osiguranja, kreće od 1. siječnja 2026.
Kod odlaska u invalidsku mirovinu zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ako je razlog odlaska ozljeda na radu ili profesionalna bolest – dužina mirovinskog staža nije bitna. Ako je zbog bolesti ili ozljede izvan rada – potrebna jedna trećina mirovinskog staža za ukupni radni vijek.
Pravo na obiteljsku mirovinu, uz osobe obuhvaćene starim zakonom, sada ostvaruju i bračni drug, razvedeni bračni drug, djeca, pastorčad, unuci, roditelji, izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner, izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, bivši životni partner s pravom na uzdržavanje i neformalni partner s pravom na uzdržavanje. Brisan je uvjet datuma kada je zajednica postojala (nekad je to bio 28.03.2008. godine).
Majke ili posvojiteljice, odnosno očevi ili posvojitelji ako su koristili pretežiti dio dodatnog roditeljskog dopusta te tradicionalni i srodnički udomitelji koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina, za svako dijete ostvaruju dodatni staž od 12 mjeseci. Ovo vrijedi za odlazak u mirovinu nakon početka primjene novog zakona i neće se raditi reobračun postojećim umirovljenicima, ali vrijedi i za one koji će nakon novih 12 mjeseci staža zatražiti ponovno određivanje ili priznavanje na novu mirovinu.
Od 1.1.2026. godine umirovljenicima će biti omogućen rad u punom radnom vremenu, uz isplatu 50% mirovine.
Obrtnicima u starosnoj mirovini, koji nastave raditi, i dalje teče obveza plaćanja doprinosa ali ostvaruju pravo na 50% mirovine.
Korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisnici invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, moći će od 1. siječnja 2026. raditi manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine.
Uvodi se godišnji dodatak na mirovinu i to trenutno samo onima s nižim mirovinskim primanjima. Dodatak će se isplaćivati u prosincu za godinu u kojoj se ostvarilo pravo na mirovinu – bit će to tzv. 13-ta
mirovina. Računa se na način da se pune godine mirovinskoga staža množe s utvrđenom vrijednosti za jednu godinu staža (vrijednost utvrđuje Vlada najdalje do 31.10.).
Usklađenje mirovina vršit će se dva puta godišnje – u siječnju i u srpnju.
Ponovno određivanje mirovine bit će moguće nakon novih 12 mjeseci staža po umirovljenju i u isto ulazi staž po osnovi zaposlenja, obavljanja djelatnosti ili po osnovi drugog dohotka.