Ponekad se čini da nema kraja obrascima i evidencijama koje su poduzetnici dužni voditi kako bi poslovali u skladu sa zakonom. U tom moru papirologije nerijetko se događa da smo više usmjereni na ˝nebitne˝ stvari nego na svoju osnovnu djelatnost.
Jedna od takvih formalnosti koje smo se dužni pridržavati je vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika koji su zaposleni kod poslodavca. Sadržaj i način vođenja evidencije propisani su Pravilnikom o radu.
˝Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke:
1) ime i prezime radnika,
2) datum u mjesecu,
3) početak rada,
4) završetak rada,
5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
6) ukupno dnevno radno vrijeme,
7) sate terenskog rada,
8) sate pripravnosti,
9) vrijeme nenazočnosti na radu:
– sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg),
– neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,
– sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,
– sate plaćenih dopusta,
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika,
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove,
– sate provedene u štrajku,
– sate isključenja s rada (lockout).˝
Ne znam da li zakonodavac ne želi znati koliko zaista sati odradi direktor jednog poduzeća, pogotovo privatnik, a k tome još i početnik, koliko odradi obrtnik ili član njegove obitelji koji pomaže ili je zaposlen u obrtu. Vjerojatno je i za tog direktora ili obrtnika bolje da ni sam ne zna koliko je odradio… A možda nam se eto posrećilo, pa su nam ipak samo željeli malo pojednostaviti poslovanje i omogućiti da za takve osobe nismo dužni voditi evidenciju o radnom vremenu jer je člankom 13. Pravilnika propisano da je ˝Poslodavac dužan i za radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnik određuje samostalno (kao što je radnik koji ima status rukovodeće osobe, radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i slično), voditi podatke potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, a ako isti s poslodavcem nisu ugovorili samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru, dužan je i za njega voditi sve podatke iz članka 8. ovoga Pravilnika.˝
Obrtnici sami sa sobom ne sklapaju Ugovor o radu i automatski ne podliježu obvezi vođenja evidencije o radnom vremenu, međutim direktori i članovi obitelji koji s obrtnikom žive u zajedničkom kućanstvu ne mogu jednostavno početi raditi i ne voditi evidenciju o radnom vremenu. Da bismo tu mogućnost iskoristili potrebno je za takve osobe Ugovorom o radu ili aneksom ugovoriti samostalnost u određivanju radnog vremena, odnosno u ugovor ugraditi sljedeću klauzulu: ˝Poslodavac i Radnik suglasni su da Radnik kao direktor tvrtke (ili član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s obrtnikom) ima samostalnost u određivanju radnog vremena te se na njega ne primjenjuju odredbe Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na radno vrijeme, stanku, dnevni i tjedni odmor.˝